Skip to main content

Kraljevo

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Kraljevo > Usevi ili zasadi
Zdravstveno stanje merkantilnog kukuruza pred berbu

Na području delovanja RC Kraljevo izvršen je zdravstveni pregled merkantilnog kukuruza pred berbu.

 

Vizuelnim pregledom obuhvaćeni su hibridi iz ranih i kasnih grupa zrenja. Iz svake grupe pregledano je po 10 parcela na 16 lokaliteta (Bukovica, Vrdila, Roćevići, Konarevo, Samaila, Drakčići, Lađevci, Tavnik, Oplanići, Sirča, Vitanovac, Milakovac, Ruđinci, Vrba, Dragosinjci i Metikoš).

 

Na svakoj parceli je pregledano po 100 klipova u cilju utvrđivanja oštećenja od insekata (kukuruzni plamenac - Ostrinia nubilalis i pamukova sovica - Helicoverpa armigera), kao i prisustvo gljiva iz roda Fusarium, Aspergillus, Penicillium i Cladosporium.

 

 

velika slika

 

Rezultati vizuelnih pregleda zdravstvenog stanja merkantilnog kukuruza pred berbu su sledeći:

 

·         prisustvo oštećenja od insekata (kukuruzni plamenac – Ostrinia nubilalis i pamukova sovica – Helicoverpa armigera) registrovano je na 11-35% klipova,

 

·         prisustvo simptoma gljiva iz roda Fusarium registrovano je na 5-21% klipova,

 

·         prisustvo simptoma gljiva iz roda Aspergilus registrovano je na 0-2% klipova,

 

·         prisutvo gljiva iz roda Penicillium registrovano je na 0-8% klipova,

 

·         prisustvo gljiva iz roda Cladosporium registrovano je na 0-10% klipova,

 

·         prisustvo simptoma kombinovanih oštećenja registrovano je na 3-14% klipova.

 

Cikada Reptalus panzeri u usevu kukuruza

Na području delovanja RC Kraljevo usevi kukuruza se nalaze u različitim fazama početka cvetanja i cvetanja, od faze početak pojave metlice, metlica se uočava na vrhu stabla do faze gornji i donji delovi metlice u cvetanju, svila potpuno razvijena (BBCH 51-65).

 

Vizuelnim pregledom useva kukuruza registrovano je prisustvo cikade Reptalus panzeri.

Cikada Reptalus panzeri je vektor Stolbur fitoplazme, prouzrokovača bolesti crvenila kukuruza čiji se simptomi ispoljavaju na svim biljnim delovima, a posebno je izraženo crvenilo duž lisnog nerva.

 

velika slika

 

Ova cikada ima jednu generaciju godišnje. Prezimljava u stadijumu larve na korenu pšenice.

Tokom juna meseca pojavljuju se odrasle jedinke koje prelaze na biljke kukuruza gde se hrane floemskim sokovima. Tokom avgusta meseca ženke ove cikade polažu jaja na koren kukuruza, gde se larve nakon piljenja hrane.

Ukoliko se, na istom mestu, nakon kukuruza poseje pšenica, larve neometano nastavljaju svoj razvoj.

 

Primena insekticida u borbi protiv ove štetočine se ne preporučuje.

 

Najznačajnija mera u borbi protiv ove cikade je poštovanje plodoreda, tj. izbegavanje setve pšenice nakon kukuruza.

Na ovaj način se prekida ciklus razvoja ove cikade, a samim tim i smanjuje populacija za narednu godinu, kao i rizik od pojave crvenila kukuruza.

 

Prisustvo štetočina u usevima kukuruza

Na području delovanja RC Kraljevo usevi kukuruza se nalaze od faze dva lista razvijeno do faze šest listova razvijeno (BBCH 12-16).

 

Vizuelnim pregledom useva kukuruza registrovano je prisustvo krilatih i beskrilnih formi lisnih vaši (Aphididae) na 4 % biljaka.

 

 

velika slika                  velika slika

 

Lisne vaši imaju veliki broj generacija godišnje. Nanose direktne i indirektne štete.

Direktne štete nastaju ishranom lisnih vaši (isisavanjem sokova), što dovodi do različitih deformacija biljnog tkiva, zaostajanja u porastu biljaka, kao i smanjenja prinosa.

Indirektne štete se ogledaju u tome što veliki broj lisnih vaši predstavlja vektore mnogobrojnih biljnih virusa od kojih je najznačajniji virus mozaične kržljavosti kukuruza (Maize dwarf mosaic virus-MDMV).

 

Takođe, vizuelnim pregledom useva kukuruza registrovano jee i prisustvo odraslih jedinki buvača (Phyllotreta spp.) na 7% biljaka.

 

velika slika

 

Suvo i toplo vreme pogoduje većoj aktivnosti ove štetočine.

Odrasle jedinke prave štete izgrizajući listove i praveći na njima oštećenja u vidu rupica. Oko tih oštećenja tkivo u početku požuti a kasnije nekrotira. Usled jakog napada može doći i do sušenja biljaka.

Buvači nanose značajnije štete u početnim fazama razvoja kukuruza.

 

Trenutna brojnost navedenih štetočina ne predstavlja opasnost za useve kukuruza.

 

RC Kraljevo nastavlja sa praćenjem štetočina u usevima kukuruza.

 

 

Prisustvo odraslih jedinki kukuruzne zlatice u usevima kukuruza

Na području delovanja RC Kraljevo usevi kukuruza se nalaze u različitim fazama početka cvetanja  (BBCH 51-55).

Vizuelnim pregledom useva kukuruza registrovano je prisustvo odraslih jedinki kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera v. virgifera). 

 

 

imago D.virgifera               oštećenja od ishrane   

 

Kukuruzna zlatica prezimljava u stadijumu jajeta. Ženka polaže oko 400 jaja u zemljište, oko korena kukuruza. Nakon piljenja, larve kreću u potragu za korenom kukuruza, u čemu im pogoduju zemljišta dobrih fizičkih i hemijskim osobina. Mlađe larve se najpre hrane korenovim dlačicama i spoljnim tkivima korena. Kako larve odrastaju njihove potrebe za hranom se uvećavaju, pa tako dolazi do izgrizanja glavnog i bičnih korenova i ubušivanja larvi u njih. Najštetnije su starije larve. Njihova ishrana utiče na slabije usvajanje vode i hranljivih materija kukuruza. Oštećene biljke postaju slabo učvršćene za zemljište, pa lako poležu usled jačih kiša ili vetra. Takve biljke imaju karakterističnu savijenu stabljiku, koja podseća na guščiji vrat.

Odrasle jedinke su polifagne. Osim kukuruza hrane se i biljkama iz familije Poacea, Fabaceae i Cucurbitacea. Imago se najpre hrani na listu, zatim se hrani polenom, svilom i vrhom klipa. Po nestanku polena, sveže svile i  nastupa mlečno-voštane zrelosti zrna, ove štetočine napuštaju takve parcele i odleću na parcele kasnije posejanog kukuruza ili na druge biljke hraniteljke u cvetanju (lucerka, razne tikve, cveće, korovi i sl.).

 

Suzbijanje:

 

-        Najvažnija mera borbe protiv ove štetočine je primena plodoreda,

-        Izbor hibrida,

-        Ranija setva kukuruza,

-        Tretiranje semena insekticidima,

-        Đubrenje,

-        Uništavanje samoniklih biljaka kukuruza i korovskih vrsta koje mogu biti biljke hraniteljke ovoj štetočini.

Prisustvo štetočina u usevima kukuruzu

Na području delovanja RC Kraljevo usevi kukuruza se nalaze u fazi od razvijena dva lista do faze razvijeno sedam listova, BBCH 12-17.

 

velika slika

 

Vizuelnim pregledom useva kukuruza registrovano je prisustvo krilatih i beskrilnih formi lisnih vaši (Aphididae) na do 5% biljaka.

 

 

velika slika                               velika slika

 

Lisne vaši imaju veliki broj generacija godišnje. Nanose direktne i indirektne štete.

Direktne štete nastaju  usled njihove ishrane. Isisavanjem sokova dolazi do različitih deformacija biljnog tkiva, što može dovesti do zaostajanja u porastu, kao i smanjenja prinosa.

Indirektne štete se ogledaju u tome što određeni broj lisnih vaši predstavlja vektore mnogobrojnih biljnih virusa od kojih je najznačajniji virus mozaične kržljavosti  kukuruza (Maize dwarf mosaic virus—DMV).

 

Takođe, vizuelim pregledom useva kukuruza registrovano je i prisustvo cikade Macrosteles laevis.

 

velika slika

 

Ova polifagna vrsta prvenstveno napada strna žita i kukuruz, a oštećuje i mnoge druge kulture.

Cikade na kukuruzu isisavaju sokove, pa se na biljkama često uočavaju male zvezdaste pege. Štete nastaju usled umanjivanja asimilacione površine i narušavanja transpiracije. Jače napadnuto lišće vene i suši se, počev od vrhova. Kukuruz zaostaje u porastu,  pri čemu naročito stradaju mlađe biljke.

Indirektne štete se ogledaju u prenošenju biljnih virusa.

Mnoge vrste cikada, zajedno sa lisnim vašima, čine osnovne vektore prouzrokovača virusnih oboljenje kukuruza.

 

Trenutna brojnost navedenih štetočina ne predstavlja opasnost za useve kukuruza.

 

RC Kraljevo nastavlja sa praćenjem štetočina kukuruza.

Zdravstveno stanje merkantilnog kukuruza pred berbu

Na području delovanja RC Kraljevo izvršen je zdravstveni pregled merkantilnog kukuruza pred berbu.

 

Vizuelnim pregledom obuhvaćeni su hibridi ranih i kasnih grupa zrenja. Iz svake grupe pregledano je po 10 parcela na sledećim lokalitetima: Samaila, Roćevići, Vrdila, Drakčići, Lađevci, Obrva, Miločaj, Adrani, Oplanići, Vitanovac, Milavčići, Milakovac, Dragosinjci i Ratina.

 

Na svakoj parceli je pregledano po 100 klipova u cilju utvrđivanja oštećenja od insekata (kukuruzni plamenac-Ostrinia nubilalis i pamukova sovica-Helicoverpa armigera) i prisustva gliva iz roda Fusarium, Aspergillus, Penicillium i Cladosporium.

 

 

velika slika                                 velika slika

 

Rezultati vizuelnih pregleda zdravstvenog stanja merkantilnog kukuruza pred berbu su sledeći:

 

·        prisustvo oštećenja od insekata (kukuruzni plamenac-Ostrinia nubilalis i pamukova sovica-Helicoverpa armigera) registrovano je na 7-18% klipova,

 

·        prisustvo simptoma gljiva iz roda Fusarium registrovano je na 0-5% klipova,

 

·        prisustvo simptoma gljiva iz roda Aspergillus registrovano je na 0-4% klipova,

 

·        prisustvo simptoma gljiva iz roda Penicillium registrovano je na 0-3% klipova,

 

·        prisustvo simptoma gljiva iz roda Cladosporium registrovano je na 0-6% klipova,

 

·        prisustvo simptoma kombinovanih oštećenja registrovano je na 0-3% klipova.

 

 

 

Analizom uzoraka u laboratoriji PIS-a nije utvrđeno prisustvo mikotoksina iznad zakonski utvrđenih granica.

Kukuruzni plamenac

Na području delovanja RC Kraljevo usevi kukuruza se nalaze u fazi od početak pojave metlice: metlica se uočava na vrhu stabla do faze početak odbacivanja polena, (BBCH 51-63).

Na pojedinim parcelama useva kukuruza vizuelnim pregledom  registrovano je prisustvo larvi kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis) na svega nekoliko procenta biljaka (do 4%).

 

Larva O.nubilalis

 

Ova štetočina napada više biljnih vrsta, ali su joj glavne biljke hraniteljke kukuruz i paprika. U toku vegetacije brojnost ove štetočine se utvrđuje vizuelnim pregledima biljaka radi utvrđivanja prisustva jajnih legala na njima, praćenjem broja leptira uz pomoć svetlosnih lampi i feromonskih klopki.

U našim uslovima, kukuruzni plamenac razvija 2-3 generacije godišnje, u zavisnosti od regiona.

 

Ova štetočina prezimljava  u stadijumu larve u kukuruzovini ili drugim biljnim ostacima. Leptiri su aktivni u večernjim satima i noću.

Nakon parenja ženke polažu  jaja na naličje lista, pretežno uz glavni nerv liske. Nakon piljenja larve se kreću ka rukavcu listova, oštećujući lišće i praveći sitne otvore nepravilnog oblika. Oko rukavca listova ili u zoni klipova larve se ubušuju u stabljike. Nakon ubušivanja larve se hrane sržju stabljike, buše u njoj kanale, pune je izmetom i izgrizotinama, oštećujući tako sprovodne snopiće.

Na mestu napada stabljike se lako lome. Napadnute biljke bivaju podložne napadu raznih gljivičnih oboljenja.

 

Za efikasno smanjenje brojnosti ove štetočine primenjuje se kombinacija agrotehničkih, mehaničkih, bioloških i hemijskih mera.

Uništavanje kukuruzovine odmah nakon berbe i duboko zimsko oranje utiču na smanjenje populacije ove štetočine.

Što se hemijskih mera zaštite tiče one se sprovode ukoliko se registruje prisustvo jajnih legala na 10% biljaka kod merkantilnog kukuruza odnosno na 5% biljaka kod kukuruza šećerca i semenskog kukuruza. Najbolji rezultati postižu se sa insekticidima koji imaju delovanje i na jaja i na larve i to na početku piljenja larvi (Coragen 20 SC, Ampligo 150 ZC). Larve su odmah nakon piljenja veoma mobilne i vrlo brzo se zavlače u lisni rukavac pa samim tim postaju i nedostupne insekticidima. 

U našoj zemlji uočena je značajna aktivnost parazitnih osica iz roda Trichogramma, naročito kod druge generacije kukuruznog plamenca. Postoje i komercijalni preparati sa ovim korisnim osicama koje se mogu koristiti u borbi protiv kukuruznog plamenca. S obzirom na značajnu aktivnost parazitnih osica u našim proizvodnim uslovima, treba izbegavati primenu neselektivnih insekticida kakao bi se sačuvala populacija korisnih organizama.

RC Kraljevo nastavlja sa praćenjem kukuruznog plamenca. Uskoro se očekuje početak aktivnosti druge generacije ove štetočine.

Lisne vaši u kukuruzu

Na području delovanja RC Kraljevo usevi kukuruza se nalaze u fazi od razvijeno 9 i više listova do faze pojavljuje se drugo kolence, (BBCH 19-32).

Vizuelnim pregledom useva kukuruza, lokalitet Samaila, registrovano je prisustvo krilatih i beskrilnih formi lisnih vaši (Aphididae) na preko 10% biljaka.

 

  

velika slika                       velika slika

 

Vremenski uslovi koji su vladali u proteklom periodu bili su povoljni za razvoj i razmnožavanje ovih štetočina. Lisne vaši imaju veliki broj generacija godišnje.

Direktne štete nanose svojom ishranom (isisavanjem sokova), što može dovesti do različitih deformacija biljnog tkiva, zaostajanja u porastu, kao i smanjenja prinosa.

Indirektne štete se ogledaju u tome što određeni broj lisnih vaši predstavlja vektore mnogobrojnih biljnih virusa od kojih je najznačajniji virus mozaične kržljavosti kukuruza (Maize dwarf mosaic virus-MDMV).

 

Monitoring kukuruza 2016

RC Kraljevo je na teritoriji svog delovanja obavio monitoring merkantilnog kukuruza pred berebu na 23 hibrida postavljenih u makro ogledu, kao i na 20 proizvodnih parcela kukuruza. Monitoring obuhvata vizuelne preglede na prisustvo simptoma infekcije gljivama rodova: Aspergillus, Fusarium, Penicillium i Cladosporium, oštećenja od insekata, kao i na združene infekcije i oštećenja.

 

Oštećenja od insekata smanjuju prinos i kvalitet kukuruza, a takođe i olakšavaju infekciju fitopatogenim gljivama. Praćene gljive, pored direktnog negativnog uticaja prinos i kvalitet kukurza, imaju i indirektno negativno dejstvo u smislu produkcije mikotoksina.

 

RC Kraljevo je obavio monitoring makro ogleda kukuruza na lokalitetu Milavčići, koji obuhvata 23 hibrida kukuruza. Metodologija monitoringa podrazumeva pregled po 100 klipova svakog hibrida kukuruza i ocene prisustva oštećenja od insekata, simptoma infekcija gljivama i združenih oštećenja i simptoma. Od simptoma gljivičnih oboljenja preovlađuju infekcije Cladosporium sp. i Fusarium sp. vrstama, infekcije Penicillium sp. javljaju u znatno manjem obimu, dok infekcije Aspergillus sp. nisu uočene.

 
Najveći broj klipova bez oštećenja i simptoma imali su hibridi ZP 434 (46), ZP 341 (43) i NS 6030 (41), a najmanji PKB KONDOR (14), NS 6102 (26) i ZP 427 (28).
 
 

Najveći broj klipova samo sa oštećenjima od insekata imali su hibridi ZP 388 (34), PKB KRISTAL (24), ZP 427 (23) i NS 6102 (23), a najmanji NS 3022 (12), ZP 600 (12), ZP 555 (13), NS 6010 (13) i NS 6030 (13).

 
 

Najveći broj klipova samo sa simptomima bolesti imali su hibridi PKB STANIŠA (37), PKB KONDOR (32) i NS 6102 (30), a najmanji NS 6010 (16), ZP 388 (17) i ZP 427 (17).

 
 

Najveći broj klipova i sa oštećenjima od insekata i simptomima bolesti imali su hibridi PKB KONDOR (38), NS 6010 (37) i ZP 427 (32), a najmanji PKB STANIŠA (20), ZP 388 (20) i NS 4023 (20).

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa oštećenjima od insekata, bilo samostalno, bilo združeno sa simptomima bolesti imali su hibridi ZP 427 (55), PKB KONDOR (54) i ZP 388 (54), a najmanji NS 6030 (34), PKB STANIŠA (34), ZP 341 (36), ZP 434 (36) i NS 3022 (36).

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa simptomima bolesti, bilo samostalno, bilo združeno sa oštećenjima od insekata imali su hibridi PKB KONDOR (70), PKB STANIŠA (57) i NS 5211 (56), a najmanji ZP 388 (37), ZP 434 (39), ZP 341 (42), NS 4023 (42) i NS 5051 (42).

 
 

Pri očitavanju zdravstvenog stanja makro ogleda nisu registrovani klipovi sa simptomima Aspergillus sp.

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa simptomima Fusarium sp., bilo samostalno, bilo združeno sa oštećenjima od insekata i/ili simptomima drugih bolesti imali su hibridi ZP 666 (29), ZP 606 (27) i NS 5211 (26), a najmanji PKB KRISTAL (9), ZP 434 (9), ZP 341 (12) i NS 3022 (12).

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa simptomima Penicillium sp., bilo samostalno, bilo združeno sa oštećenjima od insekata i/ili simptomima drugih bolesti imali su hibridi NS 3022 (18), ZP 600 (9) i NS 6010 (8), a najmanji PKB STANIŠA (0), PKB KRISTAL (0), PKB KONDOR (0), ZP 341 (0), ZP 366 (0), ZP 388 (0), ZP 434 (0), NS 4023 (0), NS 5051 (0), NS 5083 (0), NS 5211 (0), ZP 666 (0) i NS 6102 (0).

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa simptomima Cladosporium sp., bilo samostalno, bilo združeno sa oštećenjima od insekata i/ili simptomima drugih bolesti imali su hibridi PKB KONDOR (62), PKB STANIŠA (42) i ZP 427 (40), a najmanji ZP 388 (22), ZP 548 (25), ZP 555 (25) i ZP 560 (25).

 
 

Uporedni, objedinjeni pregled po hibridima broja klipova bez simptoma, ukupan broj klipova sa oštećenjima od insekata i ukupan broj klipova sa simptomima bolisti prikazan je na Grafiku 11.

 
 

Uporedni, objedinjeni pregled po hibridima ukupnog broj klipova sa simptomima Aspergillus sp., Fusarium sp., Penicillium sp. i Cladosporium sp. prikazan je na Grafiku 12.

 
 
 

2.      Monitoring proizvodnih parcela kukuruza

 

RC Kraljevo je obavio monitoring 20 proizvodnih parcela kukuruza na lokalitetima Samaila, Drakčići, Oplanići, Popovići, Miločaj, Mrsać i Roćevići. Metodologija monitoringa podrazumeva pregled po 100 klipova svakog hibrida kukuruza i ocene prisustva oštećenja od insekata, simptoma infekcija gljivama i združenih oštećenja i simptoma. Od simptoma gljivičnih oboljenja preovlađuju infekcije Cladosporium sp. i Fusarium sp. vrstama, dok se infekcije drugim gljivama javljaju u znatno manjem obimu.

 
Najveći broj klipova bez oštećenja i simptoma imali su hibridi SUPERIOR BEĆAR sa punkta Samaila (61), ZP 427 sa punkta Samaila (53) i NS 640 sa punkta Drakčići (46), a najmanji NS 6030 sa punkta Mrsać (29), NS 444 sa punkta Drakčići (30), PIONEER PR37F73 sa punkta Drakčići (31) i ZP 704 sa punkta Miločaj (31).
 
 
Najveći broj klipova samo sa oštećenjima od insekata imali su hibridi ZP 684 sa punkta Miločaj (31), SYNGENTA PAKO sa punkta Drakčići (24) i NS 6030 sa punkta Mrsać (20), a najmanji ZP 427 sa punkta Samaila (6), SUPERIOR BEĆAR sa punkta Samaila (6) i ZP 341 sa punkta Samaila (6).
 
 
Najveći broj klipova samo sa simptomima bolesti imali su hibridi ZP 704 sa punkta Miločaj (31), ZP 606 sa punkta Oplanići (29) i ZP 666 sa punkta Popovići (29), a najmanji NS 640 sa punkta Drakčići (15), NS 6030 sa punkta Mrsać (18) i ZP 684 sa punkta Miločaj (19).
 
 

Najveći broj klipova i sa oštećenjima od insekata i simptomima bolesti imali su hibridi SYNGENTA PAKO sa punkta Samaila (34), NS 444 sa punkta Drakčići (33) i NS 6030 sa punkta Mrsać (33), a najmanji ZP 684 sa punkta Miločaj (6), SUPERIOR BEĆAR sa punkta Samaila (9) i SYNGENTA PAKO sa punkta Drakčići (12).

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa oštećenjima od insekata, bilo samostalno, bilo združeno sa simptomima bolesti imali su hibridi NS 6030 sa punkta Mrsać (53), SYNGENTA PAKO sa punkta Samaila (46), PIONEER PR37F73 sa punkta Drakčići (45), NS 444 sa punkta Drakčići (45) i ZP 684 sa punkta Samaila (45), a najmanji SUPERIOR BEĆAR sa punkta Samaila (15), ZP 427 sa punkta Samaila (22) i ZP 666 sa punkta Popovići (28).

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa simptomima bolesti, bilo samostalno, bilo združeno sa oštećenjima od insekata imali su hibridi ZP 704 sa punkta Miločaj (60), NS 444 sa punkta Drakčići (58) i SYNGENTA PAKO sa punkta Samaila (56),  a najmanji ZP 684 sa punkta Miločaj (25), SUPERIOR BEĆAR sa punkta Samaila (33), SYNGENTA PAKO sa punkta Drakčići (39) i NS 640 sa punkta Drakčići (39).

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa simptomima Aspergillus sp. imali su hibridi SYNGENTA PAKO sa punkta Samaila (5), ZP 341 sa punkta Samaila (3), ZP 427 sa punkta Samaila (2) i SYNGENTA PAKO sa punkta Mrsać (2), dok kod ostalih očitavanja nije uočeno prisustvo simptoma Aspergillus sp.

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa simptomima Fusarium sp. imali su hibridi ZP 427 sa punkta Samaila (28), SYNGENTA PAKO sa punkta Samaila (27), ZP 341 sa punkta Samaila (3), PIONEER PR37F73 sa punkta Drakčići (27) i NS 6030 sa punkta Mrsać (27), a najmanji ZP 666 sa punkta Popovići (9), ZP 684 sa punkta Miločaj (9), SUPERIOR BEĆAR sa punkta Samaila (12) i ZP 704 sa punkta Roćevići (6).

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa simptomima Penicillium sp. imali su hibridi ZP 341 sa punkta Samaila (14) i SYNGENTA PAKO sa punkta Samaila (10), dok kod ostalih očitavanja nije uočeno prisustvo simptoma Penicillium sp.

 
 

Najveći ukupni broj klipova sa simptomima Cladosporium sp. imali su hibridi SYNGENTA PAKO sa punkta Samaila (42), SYNGENTA PAKO sa punkta Samaila (41), ZP 341 sa punkta Samaila (41) i ZP 704 sa punkta Samaila (41), a najmanji ZP 684 sa punkta Miločaj (16), SYNGENTA PAKO sa punkta Drakčići (22) i SUPERIOR BEĆAR sa punkta Samaila (24).

 
 

Uporedni, objedinjeni pregled po hibridima broja klipova bez simptoma, ukupan broj klipova sa oštećenjima od insekata i ukupan broj klipova sa simptomima bolisti prikazan je na Grafiku 23.

 
 

Uporedni, objedinjeni pregled po hibridima ukupnog broj klipova sa simptomima Aspergillus sp., Fusarium sp., Penicillium sp. i Cladosporium sp. prikazan je na Grafiku 24.

 
 
 
 
 

Kukuruz – Puževi golaći (Arion sp.)

Pregledom useva kukuruza (lokalitet Milakovac) na području delovanja RC Kraljevo, konstatovano je da se usevi pretežno nalaze u fazi 12-13 BBCH skale (Razvijena 2 lista – Razvijena 3 lista).

 

Kako već duži period preovladava jako vlažno i kišovito vreme, uočeno je pojačano prisustvo puževa golaća roda Arion, koji su naneli štete na 20-30% biljaka, a u pojedinim parcelama i više. Prognozirane meteorološke prilike se neće bitnije menjati ni u narednom periodu, pa se može očekivati nastavak napada.

 

Populacija puževa golaća se nalazi u prenamnoženju usled prethodne blage zime i kišovitog i vlažnog proleća. Štete pravi izgrizajući lisnu površinu, a usev je naročito ugrožen u ranijim fazama razvoja. Pored kukuruza, ugroženo je i povrće, jagode, krompir. Najaktivniji su oko 1 čas po zalasku i 1 čas po izlasku sunca.

 

Suzbijanje puževa golaća podrazumeva kombinovanje većeg broja raspoloživih mera.

 

Agrotehničke mere predstavljaju jako bitan segment upravljanja ovom štetočinom i podrazumevaju:

  • Obradu zemljišta, čime se uništavaju jaja i infantili zatrpavanjem i izlaganjem sunčevoj svetlosti, zbog čega prolećene obrade zemljišta treba izvoditi po sunčanom ili vetrovitom danu;
  • Uništavanje korova;
  • Uklanjanje i zaoravanje biljnih ostataka, čime se uništavaju skloništa i izvori hrane golaća;
  • Đubrenje mineralnim đubrivima, koja sva imaju moluskocidni efekat, uz izbegavanje stajnjaka;
  • Zalivanje obavljati u jutarnjim, a ne u večernjim satima.

Mehaničke mere daju zadovoljavajuće efekte, ali su isplative samo na manjim površinama, i u njih spadaju:

  • Manipulacijama skloništima, tj. uklanjanje predmeta i otpadaka koji mogu poslužiti kao sklonište golaćima (daske, kamenje, folija, ambalaža i dr.) i ostavljanje određenih skloništa pogodnih za uništavanje golaća;
  • Ručno sakupljanje daje dobre efekte ako se krene što ranije sa sakupljanjem juvenila, u početku je potrebno izvoditi svakodnevno u ranim jutarnjim časovima, a kasnije može i nedeljno. Sakupljene golaće staviti u kantu sa slanom vodom ili deterdžentom;
  • Postavljanje klopki je pogodno za utvrđivanje vremena pojave, procenu brojnosti i uništavanje golaća. Mogu se napraviti improvizovane klopke tako što se popreko preseče plastična flaša ili se koristi tegla koja se napuni pivom ili mlekom kao mamkom. Klopke se ukopaju u zemlju tako da im vrh viri 1 cm zemlje. Poželjno je da klopke budu natkrivene. Neophodno ih je svakodnevno prazniti i menjati mamak;
  • Postavljanje barijera u vidu ograda ili posipanjem repelentnih supstanci oko parcele (pepeo, šljka, kreč i dr.).

Biološke mere se primenjuju u nekim zemljama severne Evrope, a podrazumevaju primenu nematoda Phasmarhabditis hermaphrodita, koje prodiru u telo golaća i oslobađaju simbiotske bakterije koje su letalne za golaće.

 

Hemijske mere ne mogu dati zadovoljavajući efekat ako se primenjuju samostalno, bez kombinovanja sa ostalim merama. Primenjuju se u večernjim satima. Preparati su formulisani u vidu peletiranih ili granulisanih mamaka:

  • a.m. metiokarb (Pužomor pelete) je najtoksičniji moluskocid, ali je ekološki najneprihvatljiviji zbog dejstva na korisne organizme, koristi se rasturanjem mamaka u trake ili gomilice po površini u dozi od 3-5 kg/ha;
  • a.m. metaldehid (Gardene, Carakol) je nešto manje toksičan i blaži u ekološkom smislu, koristi se rasturanjem mamaka u trake ili gomilice po površini u dozi od 10 kg/ha;
  • a.m. Fe pirifosfat hidrat (Limasan) je ekolološki najprihvatljiviji moluskocid, nema štetnih efekata na korisne organizme, koristi se rasturanjem mamaka u trake ili gomilice po površini u dozi od 3 kg/ha.

Puž golać – velika slika 1

 

Puž golać – velika slika 2

 

1 - 10 Next