Bolesti:
Vizuelnim pregledom sortnog ogleda pšenice, na području RC Pančevo, utvrđeno je prisustvo simptoma sledećih biljnih bolesti:
· Erysiphae graminis - prouzrokovač pepelnice žita
· Septoria tritici - prouzrokovač sive pegavosti lista pšenice
· Puccinia spp. – prouzrokovač rđe pšenice
· Predusev: soja
· Vreme setve: 14.10.2013.
· Đubrivo: 6.10.2013. MAP 150kg/ha
· Prihrana: 26.02.2014. SAN 150 kg/ha
· Fungicid kojim je zaprašeno seme: Raxil 060-FS
· Datum pregleda: 12.05.2014.
Očitavano je prisustvo simptoma bolesti na zastavičaru (Z), prvom listu ispod zastavičara (Z-1) i na drugom listu ispod zastavičara (Z-2).
Tabelarni prikaz stepena zaraze na pšenici:
Sorta |
Fenofaza po BBCH skali |
Ocena od zastavičara |
Stepen zaraze (0-9) Erysiphae graminis |
Stepen zaraze (0-9) Septoria tritici |
Stepen zaraze (0-9) Puccinia spp. |
Pobeda NS |
61 |
Z |
0 |
0 |
4 |
Z-1 |
0 |
0 |
6 |
Z-2 |
0 |
1 |
6 |
Rapsodija NS |
69 |
Z |
0 |
0 |
2 |
Z-1 |
0 |
0 |
2 |
Z-2 |
1 |
1 |
3 |
Simonida NS |
69 |
Z |
0 |
0 |
6 |
Z-1 |
0 |
1 |
7 |
Z-2 |
0 |
2 |
7 |
Ilina NS |
65 |
Z |
0 |
0 |
0 |
Z-1 |
0 |
0 |
1 |
Z-2 |
1 |
0 |
1 |
Dika NS |
65 |
Z |
0 |
0 |
0 |
Z-1 |
0 |
0 |
0 |
Z-2 |
0 |
1 |
0 |
Desetka NS |
61 |
Z |
0 |
0 |
8 |
Z-1 |
0 |
0 |
8 |
Z-2 |
0 |
2 |
9 |
Enigma NS |
65 |
Z |
0 |
0 |
1 |
Z-1 |
0 |
0 |
2 |
Z-2 |
1 |
0 |
2 |
Skala za ocenjivanje stepena zaraze:
0 - bez simptoma
1 - 10% lisne površine
2 - 20% lisne površine
3 - 30% lisne površine
4 - 40% lisne površine
5 - 50% lisne površine
6 - 60% lisne površine
7 - 70% lisne površine
8 - 80% lisne površine
9 - 90% lisne površine
U odnosu na prošli vizuelni pregled, primećeno je da se rđa (Puccinia spp.) i dalje širi u najvećem intezitetu. Kod manje osetljivih sorti simptomi su prisutni u tragovima, dok se kod osetljivih sorti simptomi uočavaju i na zastavičaru. Laboratorijskim pregedom pored uredospora, uočeno je i prisustvo teleutospora, koje ne klijaju odmah, u istoj godini i ne zaražavaju pšenicu, već služe za održavanje i prezimljavanje gljive (slika 1). Uredospore su te koje ostvaruju primarne i sekundarne zaraze, i štete na usevu nastaju zbog njihovog razvoja na pšenici.
Slika 1: Rđa na pšenici

Kada je reč o pepelnici (Erysiphae graminis), njena pojava se ograničava samo na prizemni deo stabla,dok je kod sorti Rapsodija, Ilina i Enigma utvrđena slaba zaraženost lisne površine. Laboratorijskim pregledom utvrdili smo prisustvo konidija i micelije (slika 2), čiji začetak prodire direktno u biljke, posle čega se razvija površinska kolonija koja sporuliše. Na koloniji se formiraju konidije koje vetar raznosi i one vrše sekundarne zaraze.
Slika 2: Pepelnica na pšenici

Siva pegavost lista (Septoria tritici) je u najvećoj meri prisutna na donjem lišću i u odnosu na prošli vizuelni pregled, primećeno je njeno slabo širenje ka gornjim listovima.
Napominjemo da su mnogi proizvođači blagovremenom primenom fungicida uspeli da zaustave širenje bolesti i tako smanje štete.
Štetočine:
RC Pančevo, pored simptoma gore navedenih bolesti, registrovao je i prisustvo imaga i larvi žitne pijavice (Lema melanopus), imaga žitnih stenica (Eurygaster spp.) kao i lisne vaši (Aphididae) u niskom intezitetu.
Oštećenja od žitne pijavice se u usevu lako zapažaju jer se ispoljavaju u vidu ograničenh površina (oaze, žarišta) žučkasto bele boje (slika 3). Oštećeno lišće je zaprljano ostacima sluzi i izmetom, tako da se oštećenja mogu lako identifikovati i u odsustvu štetočine.
Slika 3: Oštećenja od žitne pijavice

Hemijske mere suzbijanja mogu se sprovesti u vreme aktivnosti imaga ili kada su larve već ispiljene, pri kritičnoj brojnosti od: 8-15 imaga/m² ili 0,5-1 larva po stabljici (vidi preporuku 13.5.2014).
Stenice sišu sokove i na lišću biljaka, stvaraju etiolirane pege koje kasnije nekrotiziraju. Neposredno posle klasanja, stenice sišu sokove iz stabla, a takođe oštečuju i klas pšenice, pa dolazi do pojave belih i šturih klasova u polju (slika 4).
Slika 4: Oštećenja od žitnih stenica

Primena insekticida se preporučuje ukoliko je brojnost stenica iznad praga štetnosti 4-5 jedinki po m2.
Vaši pripadaju veoma važnoj grupi štetočina pre svega zato što prave dvostruke štete na strnim žitima. Nanose direktne štete ishranom na listovima, stabljici i klasu, isisavanjem biljnih sokova, kao i indirektne, prenošenjem biljnih virusa. Primena insekticida se preporučuje kod 30% napadnutih klasova pre cvetanja i 70% klasova tokom i nakon cvetanja (slika 5).
Slika 5: Vaši na klasu pšenice

RC Pančevo nastavlja da i u narednom periodu prati stanje u usevima strnih žitima i da o tome obaveštava proizvođače.