Skip to main content

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja

Go Search
Home
Terenski rezultati
  
Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Katalog štetnih organizama > Stolbur fitoplazma-crvenilo kukuruza  

Web Part Page Title Bar image
Stolbur fitoplazma-crvenilo kukuruza

 ‭(Hidden)‬ Content Editor Web Part

Crvenilo kukuruza – Stolbur fitoplazma

ŠTETNI ORGANIZAM: Mollicutes, Procaryotae
SINONIMI: nema
NARODNI NAZIV: Crvenilo kukuruza
TAKSONOMSKI STATUS: Mollicutes, Procariotae
KARANTINSKI STATUS: nije definisan
DOMAĆINI: kukuruz, pšenica, divlji sirak
GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST: Crvenilo kukuruza je bolest koja se epifitotički javlja poslednjih 50 godina. Periodično se javlja na teritoriji Srbije i to u Banatu, Bačkoj, Sremu, Pomoravlju i dr. Takođe je prisutna i u Rumuniji, Bugarskoj i Mađarskoj.

SIMPTOMI
Važno je razdvojiti simptome patogenog crvenila od fiziološkog, koje može biti prouzrokovano raznim faktorima (reakcija biljke na stresne uslove, nedostatak ili suvišak nekog elementa, posledice napada drugih insekata, jalovost biljke itd).
Prouzrokovač simptoma crvenila kukuruza je Stolbur fitoplazma čije je prenosioc (vektor) cikada Raptelus panzeri. Identifikacija patogenog crvenila jedino moguća putem PCR metode. Simptomi se ogledaju, pre svega, pojavom crvenila na listu, glavnom nervu i stabljici, a kasnije i na klipu kukuruza koji je često praćen različitim deformacijama i poremećajima u sazrevanju.
Pojava crvenila se prvo dešava na uzglavici ili rubnim redovima u vidu pojedinačnih biljaka, a kasnije se širi unutar parcele. U slučaju jače pojave oboljenje može zahvatiti veći deo parcele, a pri epitoficiji ispoljavanje simptoma je drastično.
Prvi simptom crvenila je najčešće uska crvena ili žuta linija na središnjim listovima biljke na glavnom nervu, a kasnije pojavom crvenila na čitavom listu i stabljici biljke. Na samom klipu kukuruza dolazi do različitih deformacija i poremećaja u sazrevanju. Klipovi su slabije razvijeni, gumasti, sa plitko usađenim semenom nedovoljno naliveni.
Dobijeni klipovi su najčešće (zavisno od vremena infekcije) neupotrebljivi za dalju upotrebu, veoma brzo ih napadaju razni saprofiti i gube svaku upotrebnu vrednost.
Usled infekcije fitoplazmom dolazi do poremećaja u fiziologiji kukuruza, posle ispoljavanja prvih simptoma intenzivno crvenilo listova nastupa između 30 i 45 dana posle infekcije, i praćeno je sušenjem i prevremenim uginućem biljaka. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je intenzivnija pojava na kukuruzu gde je predusev pšenica, zbog ciklusa razvoja samog vektora (prelazni domaćin pšenica).
Dobijeni klipovi su najčešće, zavisno od vremena infekcije, neupotrebljivi za dalju upotrebu, veoma brzo ih napadaju razni saprofiti i gube svaku upotrebnu vrednost.

NAČIN PRENOŠENJA
Stolbur fitoplazma koja izaziva crvenilo kukuruza prenosi se pomoću cikade Reptalus panzeri u periodu kada je kukuruz u fenofazi (po BBCH skali) 36–50 odnosno, od 6. kolenceta kukuruza pa do početka metličenja. Fitoplazmu stolbur mogu preneti samo predhodno inficirane jedinke navedene cikade, pa je stoga neophodno prilikom kontrole brojnosti uraditi i njihovu infektivnost pomoću PCR metode.

MORFOLOGIJA VEKTORA
Imago cikade Raptelus panzeri je veličine 6-9 mm, i kao i kod drugih Cixiidae prezimljuje u obliku larve.

CIKLUS RAZVIĆA
Imaga cikade Raptelus panzeri se pojavljuju početkom juna i aktivan je do početka avgusta. Ima jednu generaciju godišnje. Kao izrazito polifagna vrsta, kod nas je česta na korovima, usevima, šiblju i drveću (Prunus spp., Rosa spp.). U Mađarskoj, ova vrsta je identifikovana kao značajan vektor Stolbur fitoplazme na vinovu lozu (Palermo i sar., 2004), uzimajući u obzir njegovu naglašenu polifagnost i relativno često korišćenje vinove loze, kao alternativne biljke za ishranu imaga. Značaj ove cikade u prenošenju Stolbur fitoplazme je u direktnoj korelaciji sa fitosanitarnim statusom korovske flore na kojoj se larve hrane (učestalosti fitoplazme u njima). Obzirom da je vreme rojenja ove cikade kratko (oko 45 dana), imaga koja su bila zaražena fitoplazmom u larvenom stadijumu mogu biti značajan faktor širenja infekcije unutar zasada. Naseljava kserotermna (topla) staništa, pa je česta u vinogradima.
Odrasle jedinke polažu jaja i inficiraju koren kukuruza. Nimfe prezimljavaju na korenu pšenice ukoliko je predusev kukuruz a mogu prezimeti i na zaostalom korenu kukuruza. U proleće mogu da obave dalje infekcije. Pored pšenice i divlji sirak je domaćin.