Skip to main content

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja

Go Search
Home
Terenski rezultati
  
Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Katalog štetnih organizama > Rhagoletis cerasi-trešnjina muva  

Web Part Page Title Bar image
Rhagoletis cerasi-trešnjina muva

 ‭(Hidden)‬ Content Editor Web Part

Trešnjina muva- Rhagoletis cerasi

ŠTETNI ORGANIZAM: Rhagoletis cerasi
SINONIMI: Musca cerasi Linne, Rhagoletis signata Meigen, Trypeta signata Meige
NARODNI NAZIV: Trešnjina muva
TAKSONOMSKI STATUS:
Klasa: Insecta
Red: Diptera
Familija: Tephritidae
Rod: Rhagoletis
Vrsta: Rhagoletis cerasi
KARANTINSKI STATUS: nema
DOMAĆINI: trešnja, višnja. U našoj zemlji je ima svugde gde se gaji trešnja.
GEOGRAFSKA RASROSTRANJENOST: u celoj Evropi, mada se masovno javlja samo u toplijim krajevima.

SIMPTOMI
Trešnjina muva napada plodove, tokom berbe trešnje i višnje, među zrelim plodovima, mogu se naći i plodovi koji nisu za tržište, jer se u njima nalaze ubušene larvice trešnjine muve. Prouzrokuje loš kvalitet plodova trešnje i manju količinu soka kod višanja. “Crvljive” trešnje se ne mogu se izvoziti, a i prodajna vrednost im je manja. Najveće štete su na ranim trešnjama i na višnjama jer se dobije manje soka. Najradije napada srednje i kasne sorte. Napadnuti plodovi gube upotrebnu vrednost, podložni su napadu saprofita i mogu opasti pre vremena. U vlažnim uslovima na takvim plodovima česta je pojava truleži.

MORFOLOGIJA
Odrastao insekt je mala muva 3,5-5 mm duga. Ivica i prednji deo glave su žuti. Oči krupne i zauzimaju 2/3 glave metalno zelene boje. Pipci su kratki. Krila su prozračna sa karakterističnim plavo crnim poprečnim prugama na prednjem paru. Ženka ima legalicu za uvlačenje jaja u plodove trešnje. Jaja su žućkasto-bela, na vrhovima zaoštrena, duga oko 0,75 mm. Larve su bele, apodne, valjkastog oblika tela, suženog u predelu glave. Odrasle dostižu dužinu 6 mm. Lutka je buretasta, smeđe boje.

CIKLUS RAZVIĆA
Trešnjina muva leti od maja do kraja jula. Imaga se lako mogu videti na lišću ili plodovima za vreme toplih sunčanih časova. Po izletanju imaga se hrane slatkim sekretima žlezda na lišću, a 10-15 dana docnije počinju sa polaganjem jaja obično u vreme kada plodovi dobiju žutu ili početak crvene boje. Svaka oplođena ženka, u povoljnim vremenskim uslovima, može da položi u proseku 60-80 jaja pa i više. Mlade larve izlaze iz jaja posle 6-12 dana i hrane se sokom i mesom ploda. Razvoj larve traje oko 30 dana, a potom, dok su plodovi još na stablu ili se oberu, larve izlaze iz njih i padaju na zemlju. U zemlju se uvlače na dubinu od nekoliko santimetara, grade kokon u kome se transformišu u lutku i ostaju da prezime. Idućeg proleća iz zemlje izleću imaga. Zapaženo je da sva imaga ne izlaze sledeće godine jer, izvestan broj, ostaje da prezimi u kokonu dva, pa i tri puta.