Skip to main content

Kragujevac

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Kragujevac > Prilozi > AZIJSKA VOĆNA MUŠICA (Drosophila suzukii)
AZIJSKA VOĆNA MUŠICA (Drosophila suzukii)

 

Na lovnim klopkama u zasadima vinove loze u regionu Šumadije, utvrđeno je prisustvo azijske voćne mušice (Drosophila suzukii).  

 

Ova invazivna štetočina napada plodove maline, kupine, jagode, breskve, grožđa, trešnje, šljive i druge. Dakle, parazitira gotovo sve voćne vrste koje su od ekonomskog značaja na našem području.  Ovako širok krug domaćina otežava suzbijanje ove štetočine.  

 

Druga činjenica koja ograničava zaštitu jeste veliki broj generacija u toku godine (u povoljnim uslovima do 15). Za razliku od ostalih Drosophila vrsta, ova mušica napada plodove voća dok su još na biljci, u vreme kada plodovi počinju da zriju i to zahvaljujući čvrstoj testerastoj legalici kojom zaseca epidermis ploda i ubacuje unutra jaja. Iz jaja se pile larve koje se hrane sadržajem ploda. Osim direktnih šteta koje izaziva ishrana unutar ploda, postoje i indirektne štete zbog pojave sekundarnih parazita, gljivica i bakterija, koje uzrokuju trulež na plodovima. Upravo je ovaj vid štete trenutno najizraženiji u zasadima vinove loze gde se mogu uočiti simptomi sive truleži na grozdovima i bobicama gde je registrovan napad azijske voćne mušice.

Upravo zbog činjenice da štete pričinjava u vreme neposredno pred berbu, zaštita hemijskim sredstvima zbog trajanja karence je otežana, a način života larve koji se odvija unutar ploda takođe usložnjava hemijsku zaštitu. Hemijska zaštita ograničena je na kontrolu imaga uz obavezno vođenje računa o trajanju karence preparata.

 

Osim toga, primena feromona i feromonskih klopki nije moguća jer ova vrsta ne produkuje seksualne feromone kojima privlači jedinke iste vrste tokom parenja, već se kopulacija odvija na mestu ishrane, odnosno na voćnim plodovima kojima bivaju privučene jedinke oba pola ove vrste radi ishrane.  

 

Zbog toga se akcenat daje na higijenskim merama koje preventivno mogu uticati na ograničenje populacije ovih insekata. Tu spadaju orezivanje i uklanjanje infestiranih plodova, kontrola gajbica i druge ambalaže, higijena ivica parcela u kojima se  mogu naći domaćini ove štetočine iz spontane flore. Takođe, preporučuje se skraćenje perioda između branja plodova.

 

Masovno izlovljavanje putem lovnih klopki jedan je od načina za kontrolu njene brojnosti, ali i praćenje populacije. Našim voćarima se može preporučiti postavljanje klopki koje sami mogu da naprave od plastičnih flaša, na kojima se napravi nekoliko rupica, prečnika oko 4mm, i u koje se sipa mirisni atraktant, recimo jabukovo sirće i male količine svežeg kvasca ili crno vino uz dodatak malo deterdženta. Na tako načinjenoj klopci ostavi se jedan otvor koji se prekrije gazom kako bi smesa isparavanjem privlačila mušice. Radi masovnog izlovljavanja potrebno je postaviti veliki broj klopki po parceli (na svakih 5m), naročito na rubne delove (na svakih 2m).

Comments

There are no comments yet for this post.